Utjecaj dugotrajnog sjedenja na zdravlje??
Samo neke od činjenica..
Dali ste svjesni da više od polovice budnog vremena provedemo sjedeći, i da je sjedenje postalo nezaobilazni dio svakodnevnog života. Utjecaj dugotrajnog sjedenja na zdravlje?
Mnogi naučni radovi danas donose statističke podatke da dugotrajno sjedenje ima negativan učinak na zdravlje. I ne samo da utječe na osobe koje se puno ne kreću, već utječe i na fit, odnosno sportsko aktivne osobe.

Samo neke od činjenica na koje utječe sjedenje:
* kod slabljenja kostiju i osteoporoze,
* kod napetosti u vratu, ramenima i leđima,
* kod pretilosti, slabljenja mišića i višku masnog tkiva
* kod problema krvnog sustava,
Dan je 24 sata
Kad provedete veći dio dana sjedeći vaše tijelo sagorijeva manje masti te krv lošije cirkulira. Spora cirkulacija u nogama može uzrokovati razne probleme kao što su: edem, natečeni gležnjevi, proširene vene i venska tromboza.
Istraživanja …
Većina ljudi sjedi cijeli dan, uključujući vrijeme provedeno na poslu, u automobilu pa sve do slobodnog vremena kod kuće. Prema istraživanjima, cjelodnevno sjedenje nas ubija. Raste rizik od srčanih bolesti, a nastanak raka dojke i debelog crijeva često se povezuje s nedostatkom fizičke aktivnosti.
Nakon što sjednemo, aktivnost mišića se usporava i sagorijevamo jednu kaloriju u minuti. To je otprilike trećina onoga što sagorijevamo hodajući. Sjedenjem više od šest sati dnevno, povećava se razina triglicerida, LDL (lošeg) kolesterola i otpornost inzulina. Mišići ne koriste masti i razina šećera u krvi raste, a povećava se rizik za debljanje. I to je utjecaj dugotrajnog sjedenja na zdravlje.
Što možemo napraviti??
Nakon samo dva tjedna sjedilačkog života mišići počinju atrofirati i maksimalna potrošnja kisika pada. To rezultira da teže podnosimo aktivnosti poput hodanja po stepenicama, šetnje i kućanskih poslova. Čak i ako vježbamo svaki dan, negativni učinak sjedenja počinje čim se prestanemo kretati.
Što možemo napraviti da bismo spriječili takav negativan učinak na zdravlje? Mnoga istraživanja su pokazala da male pauze između sjedenja mogu smanjiti rizik za dobivanje zdravstvenih problema uzrokovanih sjedenjem. Svaki dan bavite se fizičkom aktivnosti barem pola sata.
Parkirajte dalje od posla i hodajte ostatak puta, koristite stepenice umjesto dizala i šećite. Na poslu svakih sat vremena obavezno ustanite. Hodajte do kolege umjesto da mu šaljete e-mail poruku, dužim putem prošećite do WC-a i na ručak.
Umjesto da ležite ispred televizora, u vrijeme reklama ustanite i razgibajte se. Rad u vrtu i kućanski poslovi također zahtijevaju kretanje. Čak i ako ne volite vježbati, iskoristite svaku priliku da ustanete i hodate, posebno ako radite uredski posao na kojem provodite više od osam sati sjedeći.

Kako spriječiti negativne posljedice sjedenja – dokazane ideje koje vrijede proučavanja i primjene s naše strane
1. Pokušajte odgovoriti na telefonske pozive stojeći ili šetajući po uredu. Kad god telefonirate, iskoristite to priliku za šetnju ili barem stajanje. Većina ljudi osjeća i zvuči više angažirano kad su na nogama, pa ćete na telefon ostaviti bolji dojam u komunikaciji s drugom stranom.
2. Koristite stepenice što češće možete. Odbacivanje lifta će povećati protok krvi u mozak te podići razinu energije. Ako koristite javni prijevoz, pokušajte sići prije ili iza stanice koja je najpovoljnija za vaše odredište. Vrijedi svakog koraka tih 10 ili 15 minuta ugodne šetnje – a možda ćete istovremeno i bolje upoznati svoj kvart. Kad god postoji izbor – hodajte, jer vam može donijeti ogromnu razliku u broju kalorija koje sagorite u određenom danu.
Provjeri svoje zdravstveno stanje na “naš način”..
3. Većinu naših poslovnih i društvenih poslova provodimo iz sjedećeg položaja: u restoranima, kafićima. Kad god je to moguće, pronađite načine kako to pretvoriti u šetajuće sastanke – posebno kada se sastajete jedan na jedan: Ponudite se šetati parkom ili okolo, umjesto da sjednete i jedete nešto što vam vjerojatno ne treba. Pojest ćete manje, više se kretati i vjerojatno čak i bolje razmisliti:
4. Trčanje, hodanje, vožnja biciklom ili druge vježbe u trajanju od 30 minuta do sat vremena, koliko i iznosi prosječna pauza za ručak, poništavaju štetne posljedice sjedilačkih, uredskih poslova. Također, ljudi koji vježbaju su mnogo sretniji od onih fizički neaktivnih.
I još, ako ste na poslu:
Svakih sat i pol do dva sata, uzmite pauzu. Izađite na zrak i iskoristite desetak minuta pauze za šetnju.
Istraživanja su pokazalo da je trosatno sjedenje bez pauze dovodi do znatnog oštećenja arterija.
Ako morate dugo sjediti na poslu, najvažnija stvar koju trebate imati na umu je ispravno sjedenje koje će smanjiti oštećenje leđne moždine i zglobova.
Jedan od razloga zašto je toliko teško održati dobro držanje za stolom je taj da se vaši ligamenti i ostala meka tkiva počinju deformirati nakon otprilike 20 minuta u istom položaju, postepeno dobivajući tijelo tijelom trajno oblikovan u stolici.
I zato, napravite kratku pauzu i ispružite se, dišite, usmjerite pogled na udaljeni objekt, osobu i birajte po mogućnosti što ljepše..
Vidi više na temu, sport, rekreacija i …