Tjelesna aktivnost
Tjelesna Aktivnost I Zašto Je Ona Važna?
Tjelesna aktivnost sustavni je dio života. Provodimo je kroz svakodnevicu kada šećemo, okopavamo vrt, pospremamo kuću, izvodimo psa u šetnju.
Druge oblike tjelesne aktivnosti predstavljaju sportska i rekreativna aktivnost koju možemo provoditi na različite načine: od natjecateljskog, preko organiziranog do individualno-rekreativnog načina.

Iako smo svi već dobro upoznati s posljedicama tjelesne neaktivnosti na zdravlje, slobodno vrijeme većina od nas još uvijek provodi sjedeći u automobilu, u uredu ili pred televizorom.
Koji su rizici tjelesne neaktivnosti i sjedilačkog načina života?
Unatoč povećanju svijesti o nizu pozitivnih učinaka na zdravlje koje nam pruža tjelesna aktivnost, oko 60% odraslih neredovito je aktivno ili potpuno neaktivno.
Tjelesna neaktivnost povećava rizik obolijevanja od srčanih bolesti, malignih bolesti, moždanog udara, hipertenzije, dijabetesa , a to su vodeći uzroci smrtnosti odraslih ljudi u razvijenim zemljama.
Tjelesna neaktivnost izrazito loše djeluje i na psihičko zdravlje. Ljudsko tijelo stvoreno je za pokret, a mi ga danas sve manje „koristimo“.
Koliko tjelesne aktivnosti nam je zapravo potrebno?
Za postizanje i očuvanje dobrog zdravlja preporučuje se provođenje tjelesne aktivnosti najmanje 30 minuta, nekoliko dana u tjednu. Ta aktivnost ne mora biti sportska.
Srednja razina tjelesne aktivnosti dovoljna je u smislu smanjena zdravstvenih rizika i prevencije bolesti. Aktivnošću srednjeg intenziteta smatra se ona pri kojoj možemo normalno govoriti.
Postupnim povećanjem tjelesne aktivnosti za 8-12 tjedana može se poboljšati kondicija.
Učinci tjelesne aktivnosti su kumulativni. Dakle, možete biti tjelesno aktivni 30 minuta u kontinuitetu, dva puta po petnaest minuta ili tri puta po deset minuta.
Na primjer, nekoliko minuta provedenih radom u vrtu možete pribrojiti onima kada se uspinjete stepenicama, šetate psa ili plešete. Učinak je otprilike isti.
Tjelesna aktivnost – benefiti za zdravlje starijih osoba
Aktivniji životni stil može spriječiti mnoge od negativnih posljedica koje starenje ima na zdravlje i povećati kvalitetu življenja.
Danas je znanstveno dokazano i postoje mnogi stručni dokazi koji potvrđuju koliko je fizička aktivnost važna u prevenciji i zaštiti od mnogih bolesti i u starijoj dobi.
Kako idu godine, redovita tjelovježba postaje sve važnija, budući da pomaže u preveniranju različitih komplikacija koje proizlaze iz sjedilačkog načina života. Vježbanje pomaže kod bolesti vezanih uz starenje mozga i kod gubitka pamćenja te značajno smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila. No problem je što većina ljudi iz lijenosti ili pak prezaposlenosti to ne čini, a rezultati novog istraživanja mogu biti itekako poticajni, smatraju autori istraživanja.
Izaberite naš proizvod za poboljšanje vašeg zdravstvenog stanja.
‘Godine nisu izgovor za neaktivnost. Nebrojeno puta dokazano je da redovita tjelesna aktivnost ima najbolji sveukupni učinak na zdravlje. No manje od polovice starijih osoba ne drži se preporučenih smjernica od 150 minuta tjedno vježbanja umjerenim intenzitetom ili 75 minuta intenzivnijeg vježbanja’,
Tjelesna aktivnost donosi brojne korisne učinke po organizam, neke od njih su:

Prevencija kroničnih bolesti srca i krvnih žila
Smanjenje rizika od nastanka povišenog krvnog tlaka
Sprječavanje nastanka povećane koncentracije masnoća u krvi
Poboljšavanje lipoproteinskog profila (povećava HDL – lipoproteine visoke gustoće, a smanjuje LDL – lipoproteine niske gustoće)
Smanjenje rizika od nastanka šećerne bolesti neovisne o inzulinu
Smanjenje rizika od moždanog udara
Povoljno djelovanje na autonomni živčani sustav
Smanjenje rizika od nastanka karcinoma debelog crijeva
Smanjenje prekomjerne tjelesne mase smanjenjem viška tjelesne masti
Prevencija kliničkih manifestacija osteoporoze čuvanjem koštane mase od gubitka izazvanog starenjem