Stimulacija uma ima zaštitne, emocionalne, fizičke, psihološke i neurološke učinke. Mentalna aktivnost ili neurološka stimulacija je sve što stimulira, aktivira i obogaćuje um. Stimulacija se može postići iznutra – mišljenjem, ili izvanjski – iz okoline.
Obrazovanje, posao, društvene i slobodne aktivnosti važni su doprinosi mentalnoj stimulaciji. Kako umna aktivnost doprinosi zdravlju?
Mentalna aktivnost potiče protok krvi, kisika i nutrijenata u mozak. Ona je učinkovita strategija odgađanja kognitivnog pada i poremećaja. Kognitivni pad je proces opadanja normalnih procesa mišljenja i njihove brzine. Dio je starenja i povezan je s demencijom.
Proces
Učestalost demencije značajno je povezana s mentalnom stimulacijom. Što je veća mentalna stimulacija, manji je rizik od razvoja demencije.
Mentalna kondicija jednako je važna kao i fizička spremnost, i ne treba ju zanemariti. Uključivanje vježbi mentalne spretnosti u vašu svakodnevnu rutinu može vam pomoći da iskoristite prednosti oštrijeg uma i zdravijeg tijela dugi niz godina. Kako umna aktivnost doprinosi zdravlju?
Nije nikakvo iznenađenje da što više pomažete svom tijelu, time više pomažete i svom umu. Fizička aktivnost povećava protok kisika do mozga. Također povećava razinu endorfina u mozgu. Iz tog razloga, oni koji su u dobroj fizičkoj formi također uživaju i viši stupanj mentalne spretnosti.
Kad odete u krevet nakon napornog dana, vaše tijelo se počinje opuštati. Um se ne opusti svaki put.
Vizualizacija
U tome vam može pomoći vizualizacija. Možete postići osjećaj mira kroz slike, kroz proces zamišljanja umirujuće scene ili lokacije. Na ovaj način možete umanjiti napetost u tijelu i umu angažirajući neurone u manje dominantnom području mozga. Taj dio mozga zadužen je za osjećaje samopouzdanja i optimizma.
Kad razmišljate o nečem osim o dnevnim brigama, povećavate neurološku aktivnost u tom dijelu.
Vizualizacija pomaže u poboljšavanju mentalnog stanja i smiruje vas.
Mentalne aktivnosti koje možete ubaciti u svoju dnevnu rutinu uključuju čitanje, sanjarenje i traženje humora u životu.
Možda mislite da će vam „multitasking“ pomoći da obavite više stvari odjednom, ali on će vam u biti stvoriti više problema nego riješiti. Fokusirajući se na jedan zadatak popravljate svoju koncentraciju i postajete produktivniji.
Budite pozitivni prema sebi. Pozitivna potvrda je put prema povećanju mentalne vještine. Samo-ohrabrivanjem ojačavate neurološke spojeve zbog kojih se osjećate samopouzdano i zadovoljno. Napravite popis svojih dobrih kvaliteta. Podsjetite se da ne morate biti savršeni. Postavite si ciljeve za ono što želite popraviti i pripazite da si ne natrpate previše zadataka.
Pozitivan prema sebi
Probajte nove stvari. Nova iskustva mogu puno pomoći u razvijanju mentalnih vještina. Novitete možete uključiti u svoj život na više načina: možete probati neku novu hranu, pokušati na drugačiji način obavljati svakodnevne zadatke, putovati na mjesta na kojima niste nikad bili ili otići do supermarketa nekom drugom rutom osim one kojom inače idete.
Održavanje mozga aktivnim pridonosi njegovoj vitalnosti. Uvođenjem noviteta u život pomažete održati moždane stanice i njihove poveznice. Možda se čak razviju i neke nove stanice. Ukratko, razbijanjem rutine možete spasiti zdravlje mozga.
Igrajte se. Igre koje testiraju sposobnost rasuđivanja su zabavan način za održavanjem mozga oštrim. Možete rješavati križaljke ili sudoku te igrati društvene igre s prijateljima. Isprobajte svaku igru koja zahtjeva korištenje logike, prosuđivanje ili posjedovanje općih znanja.
Čitajte više
Mozak procesira svaku pročitanu riječ i prisjeća se njenog značenja. Čitanje vam pomaže da vizualizirate ono što se nalazi na stranicama knjige i zamislite glasove koji sudjeluju u dijalogu. To može biti i odlična metoda opuštanja. Čitanje je odlična aktivnost jer pobuđuje maštu i djeluje na više dijelova mozga. S obzirom na velik izbor žanrova i tipova knjiga, zasigurno možete naći nešto što će vama biti zanimljivo. Kako umna aktivnost doprinosi zdravlju?
Odvojite vrijeme. Mentalno vježbanje vam ne mora oduzeti puno vremena. Samo nekoliko minuta svaki dan vam može pomoći da razmišljate bistrije. Opuštanje i vizualizacija su jednako važni u mentalnom vježbanju kao i energične aktivnosti, poput igre „memorije“ ili društvenih igara.
Mentalna agilnost
Mentalna agilnost je važna u održavanju mozga i tijela zdravima. To je posebno važno u kasnijim godinama života. Postoji više vrsta mentalnih aktivnosti. Aktivne podrazumijevanju učenje i igranje, a one koje služe za odmor uključuju relaksaciju i vježbe vizualizacije. Zabilježite si vrijeme za mentalne vježbe u kalendar, kao i za one tjelesne. Vaš um i tijelo to zaslužuju.
S obzirom na to da zdravlje predstavlja tanku ravnotežu između duha i tijela, između pozitivnog i realističnog stava, za održavanje zdravlja neophodna je, pored pravilne ishrane, redovna fizička, a tako i mentalna aktivnost. (Nick K)
Provjerite kojim putem i zašto idemo mi? zašto edukacija, zašto nove stvari? Zašto….
Trgovina